Evanđelje dana( Mt 21,28-32)
RAZMATRANJE
“Zaista, kažem vam, carinici i bludnice pretekoše vas u kraljevstvo Božje!”Na početku braka (dok još nije bilo obiteljske molitve) sebe sam doživljavala kao onu koja ima svojih slabosti, ali je “pravedna”: znade saslušati, prihvaća prijedloge za drugačije, brzo oprašta, strpljiva, postojana i tako redom. Ali unatoč tome, komunikacija u braku nije bila dobra. Nikada nisam sumnjala u muževu ljubav, u to da mu je obitelj kao i meni prioritet. Zato sam najčešće doživljavala da želimo isto ali govorimo “ različitim” jezicima pa ne možemo zajedno do cilja kojem obadvoje stremimo. Uskoro smo obadvoje počeli iščitavati Bibliju. Tada još nismo razmjenjivali svoje dojmove. Par godina mi je u srcu odzvanjala Riječ iz Matejeva evanđelja: “ Licemjere, izvadi najprije brvno iz svoga oka pa ćeš onda dobro vidjeti izvaditi trun iz oka bratova.” Ova me Riječ uistinu zbunila. Par godina sam o tome u srcu prebirala. Ja,koja se toliko trudim,“ licemjer!” Ma nemoguće! Ali činjenica da se komunikacija u braku iako sam ja “ ispravna” nije mijenjala, potaknula me da i dalje promišljam. U međuvremenu smo počeli svako večer moliti krunicu. Nakon nekoliko godina , ponovo mi srce zapne nad istim citatom. Duuuugo sam ostala u razmatranju… dirnuta, zbunjena. Ti si mi Isuse blago, nenametljivo, sućutno, s puno ljubavi, pokazao moje “ brvno”. Cijelo sam vrijeme nesvjesno,odašiljala poruku koje NISAM bila SVJESNA. Zapravo, nisam muža u potpunosti prihvaćala takvog kakav je, nisam znala odvojiti osobu od njegova “ tona” ili izbora riječi. Sve je bilo obojeno neispunjenim očekivanjima. Odlučila sam drugačije. Ti si mi Isuse bio Put, Uzor. Ti si mene ljubio takvu kakva jesam!!! Gledajući u tebe, a ne u slabosti svoga muža, upijala sam tvoju ljubav i njome ljubila njega. Kako sam se ja mijenjala, mijenjao se i moj muž, njegov ton, način gledanja na probleme. Sve je bilo mirnije, bolje, milosnije. Spoznala sam…da se od onoga koji je više dobio, više i traži. Ta nisam dobila po “zaslugama” nego po milosti! Nitko nije birao u kojoj će se obitelji roditi. I tko je imao priliku gledati kako se može i drukčije, lakše ide tim putem. Zahvalna za darovano, više nisam “ tlačila” nego pomagala. Sada zajedno kročimo u kraljevstvo Božje i još “ vučemo” i druge. A sve zato što sam najprije rekla: “Neću!” A poslije se “predomislila”.
