Osvrt na formaciju suradnika u Kotarima (26.-27.10.)

Vesela ekipa 35-ero animatora skupila se sunčanog vikenda u samostanu u Kotarima blizu Samobora. Program je počeo u pola jedanaest u subotu međusobnim upoznavanjem animatora u krugu. Formaciju je vodio formativni tim na čelu sa Matejom Kelavom i vlč. Andrijom, dok su ostali iz formativnog tima bili zaduženi za prijevoz te organizaciju. Nakon upoznavanja i kratke pauze u kojem smo razmijenili početni entuzijazam što smo ponovo svi na okupu slijedilo je svjedočanstvo Ivana Havličeka. Posvjedočio je što znači biti autentičan animator te kako to biti u svijetu među vršnjacima. Istaknuo je kako primjerom i odricanjem loših navika postajemo živući primjer Njegova kraljevstva u svakodnevici. Za vrijeme teme, animatori su dobili zadatak zapisivati pitanja koja bi oni postavili tijekom rada u grupi. Na taj način aktivno su sudjelovali u temi te radili na kvaliteti pitanja.

Nakon teme uslijedila je podjela na grupe te grupni razgovor. Po završetku razgovora, zajedno smo uz pjesmu započeli ručak te je uslijedila kratka pauza gdje su animatori dobili priliku za međusoban razgovor što ih je potaknulo da dođu na formaciju i podijele što im je na srcu. Lijepo popodne iskoristili smo za opuštanje uz igru.

Predvečer okupili smo se na drugom svjedočanstvu koje je imao Dario Otmačić. Kroz stečeno iskustvo posvjedočio je važnost zajedništva na njegovom animatorskom putu te je potaknuo ostale animatore da zaista žive zajedništvo! Ne samo govorom kako smo svi obitelj, već da, ako prepoznamo svoje mjesto u Kursilju, služimo jedni drugima i pružajući oslonac u teškoćama. Nakon svjedočanstva slijedila je radionica u kojoj su se animatori vježbali u komunikaciji radeći Origami na način da svatko u grupi ima svoj zadatak u izradi (netko tumači proces savijanja, drugi prenosi, a treći slaže).

U drugom radu u grupu animatori su osvijestili kako je za uspješan tečaj i skladno animatorstvo upravo ta međusobna komunikacija najvažnija komponenta. Slijedila je sveta Euharistija u kojoj nam je Andrija istaknuo kako smo dar te kako je Gospodin s nama strpljiv kao vinogradar sa smokvom. Odmah nakon mise uslijedilo je klanjanje popraćeno pjesmom i nagovorima. Nakon što smo bili u Nebu, otišli smo nahraniti tijelo. Po završetku večere imali smo molitvu na nakane. Svatko od animatora napisao je vlastite nakane na papirić te se potpisao kako bi onaj tko izvuče znao za koga moli. Na taj način nosili smo jedni druge u potrebama i jačali osobnu molitvu, ali i snagu zajedništva Njegovog tijela. Na kraju dana okupili smo se u krugu na otvorenom uz idiličnu vatru. Radosni i raspjevani otjerali smo hladnoću vjetra te uživali u ukusnim kestenima. Ostatak večeri proveli smo u molitvi i kvalitetnim razgovorima kraj žeravice. Bila je to prava euforija zajedništva za kraj dana!

Sljedećeg jutra okupili smo se na molitvi i doručku nakon kojeg se neumorni Andrija, kao i prethodnog dana, stavio na raspolaganje za ispovijed i razgovor. Uslijedilo je posljednje svjedočanstvo u kojem je Ana Barić posvjedočila u kakvim se sve situacijama našla za vrijeme rada u grupi na tečajevima. Ohrabrila nas je kazavši da svako ima talente koje prepoznajući može koristiti u grupnom razgovoru te kako i šutnja ima svoje razloge i svoju jakost. Potaknula nas je da u slučaju da ne znamo kako postupiti jedni od drugih potražimo savjet. U 11 sati okupili smo se na svetoj Misi oko oltara prepunog plodovima zemlje. Uz animatore na misu je došao i mjesni puk te smo zajedno zahvalili Gospodinu za sve milosti koje nam je dao u životu. Formaciju smo završili ručkom te se ispunjeni zajedništvom uputili kućama.

Juraj Toplak

Podijelite objavu

Share on facebook
Share on twitter
Share on email
Share on print
Share on whatsapp
Share on telegram
Skip to content