Od 19. do 21. veljače održan je još jedan Mali tečaj radosnog kršćanstva za krizmanike u župi Blažene Djevice Marije Kraljice Apostola u Zaprešiću. Oči mog srca vidjele su iskrenu radost, pravu dječju zainteresiranost i otvorenost za slušanje Božijih poruka kroz razgovor i svjedočanstva animatora.
U petak predvečer dočekale su nas raširene ruke župnika Vinka i znatiželjne oči šezdesetak krizmanika. Program smo započeli molitvom i pjesmom, nastavili prezentacijom “Drvenci”, te svjedočanstvom velečasnog Domagoja Matoševića pod temom “Tko sam ja”. Zanimljivom pričom o svom životnom i svećeničkom putu te humorom kojeg posjeduje, oduševio je sve krizmanike i animatore. Večer završavamo zapisivanjem svojih mana i vrlina kao točkice i zvjezdice. Noseći ih sa sobom na klanjanje, padamo na koljena i zahvaljujemo Mu što nas voli bez obzira na to što smo zapisali.
Subotnje druženje također započinjemo molitvom i pjesmom. Radujem se tom novom danu i mislim u sebi: ispričajte nam svoje priče da i mi u prisustvu Duha Svetoga naučimo, od tebe Roberte i tvog svjedočanstva o Odrastanju da male stvari uistinu postaju velike kada ih činimo iz ljubavi i poniznosti, te da bi uvijek trebali razmišljati kako mijenjati sebe u onome što nije dobro, a ne druge. Uz tebe Rikarde smo ponovno osvjestili da smo uistinu ljubljena djeca Božja i da su čudnovati putevi Njegovi. Tvoj Put vratio je naše noge na pravu stazu, s takvim mislima i mi lakše koračamo dalje. Hrvoje, tvoje svjedočenje o ovisnostima rezultiralo je molitvom zahvale, što smo stvoreni baš ovakvi kakvi jesmo, na sliku Božju. Lako padamo pod utjecaje okoline, ali zato su nas tvoje poruke osnažile da zavolimo i poštujemo sebe, te da je povjerenje kula koja se jako dugo gradi, ali isto tako lako ruši ako pokleknemo pod grijehom. Tvoja Borba Matej, zadala je poticajni udarac našim glavama da razmislimo o talentima koje imamo, da ih ne zakopamo, već da ih kao u poznatoj prispodobi barem udvostručimo. Kako je lijepo znati da je naš Otac uvijek uz nas, i kada padnemo, umorni i opterećeni, On nas čeka raširenih ruku. U grupicama od desetak krizmanika raspravljamo o onome što smo čuli i uspoređujemo s vlastitim iskustvima. Odmor i okrijepu dobijamo uz slastan ručak i razne igre u kojima još više jačamo osjećaj zajedništva i poštivanja. Vrhunac subotnjeg susreta čini odlazak na ispovijed i Svetu misu. Sad kad su srca potpuno čista, okupljeni oko oltara uz pjesmu i slavlje zahvaljujemo Mu za još jedan predivan dan.
U nedjelju ujutro, pospane oči brzo razbuđuje vesela pjesma i molitva, a znatiželju budi svjedočanstvo Martine i Mateja o predbračnoj čistoći. Kako je lijepo čuti da ovaj mladi bračni par u sebi gaji zajedničku svijest o postojanju vječne ljubavi, koja svojim jakim svjetlom obasjava njih čineći je posebnijom. Kako izgled i osobni interesi u vezi postaju nevažni, i kako zajednička molitva taj hod para može učvrstiti, ojačati i učiniti tako lijepim. Izmjenjujemo svoja razmišljanja potaknuta divnim svjedočanstvom, zapisujemo dojmove cjelokupnog susreta te pakiramo zahvale u svoja srca kako bi ih kroz zagrljaje kasnije podijelili jedni drugima. Misnim slavljem i igrom ispred crkve završavamo naše druženje.
Još jednom u glavama prebiremo imena svih krizmanika, i pamtimo njihova nasmijana lica kako bi ih i dalje nosili u svojim molitvama da spremni i radosni, 14. svibnja na dan njihove Potvrde, otvorenog srca prime sve darove Duha Svetoga.
Evo i par dojmova naših krizmanika:
- „ Jako mi je drago što sam ovaj vikend izdvojila za Kursiljo. Nakon što sam jučer izašla s duhovne obnove, u sebi sam osjetila neopisivo veselje i unutarnji mir, te veliki poticaj da na ljude oko sebe prenesem bogatstvo koje sam stekla u ova dva dana. Najviše me se dojmilo svjedočenje Mateja i Martine zbog njihove iskrenosti i prekrasnog međusobnog odnosa. U grupi mi je bilo jako ugodno zahvaljujući animatorici koja se jako trudila približiti nam teme i pomoći nam u našim budućim odlukama. Mislim da je izrazito plemenito od svih animatora što su izdvojili toliko vremena i ljubavi kako bi nam ovaj susret učinili ljepšim. Oduvijek sam nastojala biti blizu Bogu, moliti i razgovarati s Njim te usavršavati svoju vjeru. Ova mi je duhovna obnova svakako u tome jako puno pomogla i stvorila mi neke nove poglede na kršćanski život. Svakako bih voljela postati animatorica i aktivnije sudjelovati u radu župe, te talentima koje imam, pomoći da ona bude još bolja i uspješnija u stvaranju jedinstvene kršćanske zajednice.“
- „Nakon ovog susreta moj odnos prema Bogu je drugačiji. Odsad želim imati iskrenu ispovijed, večernje čitanje Biblije, drugačiji pristup s roditeljima i bratom.“
- „Jako mi se promijenio odnos prema Bogu. Shvatila sam koliko je On bitan u našim životima i koliko ga u biti nisam dovoljno cijenila i išla Njegovim putem. Animatori su mi kao neki uzor, ići ću njihovim putem i probati biti toliko približena Bogu kao i oni. Htjela bih biti animator, lijepo mi je raditi s mladima i pričati im svoju priču te ih potaknuti za život s Bogom.“
Iva Kriste
